Naslovnica » Članci

Tipkovnice na mobilnim uređajima

1. Uvod

Tipkovnica (eng. keyboard) je jedan od najstarijih i najbitnijih uređaja za komunikaciju korisnika sa računalom. Pomoću nje se unose podaci i naredbe preko kojih se upravlja radom različitim elektroničkih uređaja. Danas gotovo svi uređaji imaju neku vrstu tipkovnice preko koje se istima upravlja.

Glavni razlog za važnost tipkovnice jest da je ona jedan od najkritičnijih ergonomskih dijelova, ne samo računala nego cijelog sprektra uređaja, pa tako i onih mobilnih. Dizajn i konstrukcija tipkovnice utjeću na komfor i lakoću korištenja nekog uređaja, osobito ako se ona na njemu puno koristi. Loš dizajn i navike korištenja mogu dovesti i do određenih zdravstvenih problema.

Od nastanka prve tipkovnice za osobno računalo (PC) pa sve do danas one se nisu previše mijenjale. Dizajn, raspored tipki i način rada nisu bitno drugačiji. Ali, to nije slučaj sa mobilnim uređajima.

U početku su mobilni uređaji bili jednostavni i nisu imali puno funkcija što nije zahtjevalo napredne tipkovnice za njihovo upravljanje. Ali tokom godina, a pogotovo zadnjih 15-tak, mobilni uređaji doživjeli su pravi boom. Ako samo pogledamo npr. mobilne telefone koji su u početku bili samo uređaji za bežičnu glasovnu komunakaciju, a danas su to uređaji koji mogu slati multimedijalne poruke i imaju vrlo napredne funkcije. Naravno da je za kontrolu tolikog broja funkcija trebalo na neki način nači najbolje rješenje za izradu tipkovnice, ali uzimajući u obzir da ona ne smije biti velika.

Za razliku od mobilnih telefona, prijenosna računala imaju velike tipkovnice koje trebaju, u što večoj mjeri, biti slična onima na stolnim računalima, iako to nije lagano postići, ponajprije zbog samih dimenzija prijenosnog računala.

A sa druge strane ručna računala ili PDA koja imaju neke ograničene mogućnosti stolnih računala mogu, ali i ne moraju imati tipkovnicu.

2. Prijenosna računala

Slika: Tipična tipkovnica prijenosnog računala

Postoji jednostavan razlog zašto tipkovnice prijenosnih računala nisu toliko dobre kao njihove stolne inačice: gotovo sve dizajnerske i ergonomske karakteristike za dobru tipkovnicu su direktno u opoziciji sa dizajnerskim zahtjevima dobrog prijenosnog računala. Za većinu korisnika tipkovnica visoke kvalitete je velika, odgovarajuće organizirana, ima veliku tipku razmaka (eng. space), ugodna za prste i ima razumno dug put tipke, a istovremeno potreba je da prijenosno računalo bude usko, tanko i lagano. Pošto se ne može oboje zadovoljiti u večini slučajeva dizajn i ergonomija tipkovnice se "žrtvuju" da bi se ostvarili neki drugi ciljevi pri sastavljanju prijenosnog računala.

Nestandardne širine tipki ili čudan razmak između tipki normalno nisu problem. To jedino možemo vidjeti kod jako malih prijenosnih računala. Kod njih je cilj "mali pod bilo koju cijenu" i korisnici će prihvatiti gotovo sve da se ostvari taj cilj, uključujući i tipkovnicu koja je premala za lagano korištenje pri tipkanju.

Izgled samog prijenosnog računala je potpuno druga tema. Svako je drugačije, tako da se i razlikuju po načinu na koji implementiraju tipkovnicu, ali gotovi svi imaju nekoliko zajedničkih karakteristika:

• Skučenost: Zbog prostornog ograničenja na svim prijenosnim računalima, nema prostora za lijepi fizički razmak među tipkama niti njihovo grupiranje. Tipke su stisnute u jednu veliku masu. Kao rezultat, tipkovnica prijenosnog računala je "sabijena" i relativno zbunjujuća.
• Nestandardni izgled: Činjenica da je svako prijenosno računalo drugačije je u stvari njihov najveći problem. Korisnik mora naučiti jedinstven raspored koji je odredio proizvođač za taj specifični model, jer gotovo da nema nekog standarda (osim naravno QWERTY). Ovaj problem zahtjeva krivulju učenja, ali i period prilagodbe prilikom prelaska na stolno računalo i obrnuto.
• Raspored navigacijskih tipki: Da bi se sačuvao prostor navigacijske tipke često se uguraju negdje pored glavnog pisačeg prostora - gdjegod stanu. Posebno nezgodan dizajn jest kada se sve tipke (strelice) postave u jedan stupac dubok četiri redaka. Ako je korisnik navikao na "obrnutu T" konfiguraciju naći će da je ovo rješenje vrlo neintuitivno. Srečom, mnoga prijenosna računala postaju sve šira da bi zadovoljila potrebu za večim LCD ekranom pa se ove važne tipke mogu na razuman način smjestiti.
• Dodatne tipke: Dodatne tipke su često potrebne da bi se kontrolirale specifične funkcije prijenosnog računala, što dodatno pogoršava situaciju sa prostorom tipkovnice i njene konfiguracije. Da se to minimizira, dodaje se samo jedna tipka koja u kombinaciji sa ostalim kontolira funkcije kao što su svjetlina ekrana, napajanje itd.
• Numerička tipkovnica: Čak i sa današnjim trendom ka večim ekranima još uvijek nema mjesta za odvojenom numeričkom tipkovnicom. Zato se brojevi postavljanju na druge tipke kao što je to bilo sa prvim PC tipkovnicama. Još je gore to što se brojevi postavljaju iznad tipka sa slovima tako da se ne može pristupiti cijeloj abecedi kada su ti brojevi aktivirani. Također, problem je što se redovi tipki ne postavljaju vertikalno jedan iznad drugog, već radije po dijagonali, pa korisnici koji su naučeni raditi na normalnoj numeričkoj tipkovnici ne mogu raditi, a da ne gledaju tipkovnicu.

Slika: Izgled i način aktiviranja numeričkog dijela tipkovnice

Preporuka pri kupovini prijenosnog računala na kojem će korisnik puno koristiti tipkovnicu jest da se prvo isprobaju iste, jer mala promjena u dizajnu može za određenog korisnika puno značiti. Kao što je već navedeno, prijenosna računala postaju sve šira zbog sve većih ekrana pa se situacija oko dizajniranja tipkovnice uvelike popravila.

Također, ako postoji veća potreba za korištenjem numeričke tipkovnice može se nabaviti i eksterna verzija koja je također pogodna za lijevoruke, jer nije fiksno priključena da desnoj strani tipkovnicem, a uvelike olakšava unošenje brojeva.

Slika: Dodatna numerička tipkovnica

3. Mobilni telefoni

Mobilni telefoni su postali važni dio modernog načina života. Koriste ga svi. Zato je potrebno da se njegovo korištenje što više olakša, a ponajviše sama interakcija korisnika sa uređajem pri čemu se najviše pozornosti mora posvetiti izradi tipkovnice.

Konzistentnost u izgledu tipkovnice je vrlo važna za slijepe osobe, ali i jako poželjna od strane drugih korisnika. Također je važno napraviti tipke tako da se razlikuju glavne numeričke tipke od ostalih funkcijskih tipki mobilnog telefona, npr. razlika u veličini, obliku i poziciji.

Glavni dio tipkovnice na mobilnim telefonima je numerički dio gdje se tipke sastoje od brojeva na kojima se nalaze (definirano međunarodnim standardom) slova za pisanje poruka i slično (slika dolje). Raspored brojeva je drugačiji od onog sa numeričkih tipkovnica na računalima (obrnuta konfiguracija) sa centralno postavljenom tipkom "0".

Slika: Standardni izgled numeričkog dijela

Ovdje ćemo navesti poželjne karakteristike tipki i same tipkovnice pri izradi mobilnog telefona.

Fizičke karakteristike tipki:

• Površina tipke barem 0.6 - 0.8 cm2
• Vrh tipke bi trebao biti ravan i konveksan
• Materijal od kojeg su izrađene trebao bi biti malo čvršći
• Tipke bi trebale biti uzdignute oko 5 mm od tijela mobilnog telefona
• Put tipke treba biti potpuno vertikalan
• Sila potrebna za aktiviranje tipke od 0.5N do 1N
• Jasna potvrda o aktivaciji tipke (taktilno osjetiva ili zvukom)
• Ne bi se smjele zaglaviti u svom kučištu

Izgled numeričkog dijela:

• Izgled mora biti jednostavan i logičan
• On/Off tipka mora biti odvojena od ostalih tipki
• Izbjegavati kontrole koje se istovremeno moraju pritisnuti i pomicati
• Sve tipke moraju biti na jednoj strani
• Numerička tipkovnica mora potpuno odgovarati sa međunarodnim standardom za izgled numeričke tipkovnice (1-9, 0, *, #)
• Znakovi i simboli na tipkama moraju biti jasni čitljvi (korištenjem velikih znakova i jakim kontrastom u odnosu na tijelo mobilnog telefona)
• Za pomoć slijepim osobama i onima sa oštećenim vidiom tipka sa brojm 5 treba imati jasnu oznaku za taktilnu percepciju
• Poželjni razmak među tipkama bi trebao biti oko 5 mm
• Razmak između numeričkih i funkcijskih tipki bi trebao biti veći od razmaka između numeričkih tipki
• Postojanje načina "zaključavanja" tipkovnice
• Tipke bi trebale biti interno osvjetljene

Zbog potrebe za brzim pisanjem SMS poruka neki proizvođači su predstavili modele koji imaju posebne tipke za brojeve i posebne tipke za svako slovo, što dodatno pogoršava situaciju za poželjnom veličinom tipki i razmakom među njima, te izaziva dodatne probleme pri korištenju palca za utipkavanje slova.

Slika: Tipkovnica za brzo pisanje SMS poruka

Nakon što su se pojavile SMS poruke, mnogi ljudi koji su puno koristili ovu uslugu mobilnog telefona počeli su osjećati bolove, pogotovo u palcu koji se najviše koristi pri uporabi mobilnog telefona. Zbog toga je ova vrsta problema i nazvana SMS-palac. Problem koji se javlja prilikom pisanja jest taj da se sa palcem izvode mnogi mali pokreti i to uvijek jedni te isti što na kraju dovodi do istezanja mišiča oko palca.

4. PDA

PDA ili ručno računalo ili dlanovnik je kao što i same riječi kažu, malo računalo koje stane u dlan. Kao takvi ograničeni su svojim dimenzijama. Zbog svojih osobina potreban im je što veći ekran, jer koriste programe i aplikacije slične onima na stolnim računalima, samo bitno ograničenih mogućnosti. Kako je ekran najbitniji, ostaje malo mjesta za dodatne tipke. Iz tog razloga se na PDA-ima koriste olovke kojima se upravlja radom na ekranu osjetljivom na dodir.

Večina PDA koristi samo jednu veću, središnju navigacijsku tipku unutar koje se obično nalazi i tipka koja ima funkciju "Enter", a ostalih nekoliko tipki ili su unaprijed definirani prečaci do određenih programa ili se njihova funkcija može programirati u za to predviđenim aplikacijama.

Slika: Tipičan predstavnik PDA

Kako postoje napredni programi za prepoznavanje rukopisa, unos teksta se može izvesti i priloženom olovkom, pisanjem po ekranu. Neki modeli čak imaju i unaprijed definirani način unosa pojedinih znakova što zahtjeva određeno vrijeme učenja. Ovo može biti problem, ako se je korisniku teško prilagoditi sa svog standardnog načina pisanja na onaj definiran u dotičnom PDA-u.

Zato postoje rješenja za korisnike koji unose velike količine teksta. To su mobilne tipkovnice posebno namjenjene za PDA. One se mogu preklopiti tako da stanu u torbicu zajedno sa PDA-om. Postoje i one koje se mogu i previnuti kao papir. A u novije vrijeme predstavljene su i tipkovnice koje koriste lasersku tehnologiju za prikaz tipkovnice na ravnu podlogu i detekciju "pritisnute" tipke.

Večina ovim tipkovnica ima punu abecedu u QWERTY standardu, osnovne funkcijske tipke kao što su Crtl, Alt, Enter i navigacijske tipke u standardnoj obrnutoj T konfiguraciji. Neke, malo veće, imaju i cijeli jedan red sa brojevima i dodatne tipke za često korištene znakove. Da bi se maksimalno iskoristila mogućnost tipkovnice, mnoge tipke imaju više funkcija koje se u kombinaciji sa nekom određenom tipkom aktiviraju.

Slika: Nekoliko različitih tipova tipkovnica za PDA

5. Unos teksta

Način unosa teksta na mobilnim uređajima može se kategorizirati prema načinu na koji se koriste dotični uređaji. Ovdje se ne uzima u obzir samo broj ruku koji je potreban za pritiskanje tipki, već i broj ruku i podloga za kontroliranje uređaja. Na primjer za unos teksta i kontrolu QWERTY tipkovnice trebamo obje ruke i čvrstu podlogu.

5.1. Jedna ruka

Prednost uređaja za koje nam je potrebna jedna ruka je očita: druga ruka je uvijek slobodna. Tipkovnica mora biti mala što za posljedicu ima sporiji unos teksta nego na uređajima kojima se mogu "posvetiti" obje ruke. Općenito su to mobilni telefoni. Mobilni telefon bi se morao moći pridržavati i koristiti jednom rukom.

5.1.1. Hardware

Standardni izgled mobilnih telefona ima znamenke 0-9, * i #, i svakoj tipki znamenke 1-9 je dodjeljeno 2 do 4 slova. Unos teksta je ostvareno uzastopnim tipkanjem, gdje korisnik pritišče jednu tipku da bi prošao kroz sva slova dodjeljena toj tipki. Tako se npr. za riječ "prvi" koristi sljedeći niz: 7, pauza, 7, 7, 7, 8, 8, 8, 4, 4, 4. Pauza je potrebna da bi se osiguralo da niz od četiri "7" ne bude slovo "s" već je jedna "7" za slovo "p", a ostale tri "7" za slovo "r". Kao što je spomenuto u dijelu mobilni telefoni, postoje i tipkovnice za mobilne telefone koje imaju izgled takav da je jedna tipka jedan znak, što omogućuje unos teksta bez gledanja mobilnog telefona.

5.1.2. Software

Mnoge tvrke su izradile software za predviđanje riječi pri unosu teksta. Predviđanje se odnosi na to da određeni niz pritiska na tipke predstavlja želju za upisivanjem neke riječi. Neki softwari posjeduju i dovršavanje riječi. Najkorisniji software se pokazao onaj koji ima mogućnost dodavanja novih riječi u riječnik od strane korisnika. Tako da se riječi koje korisnik najviše koristi prve pojave. Lista nekoliko najpoznatijih softwera: Tegic T9, Eatoni WordWise, Eatoni LetterWise, N-e-ware Keystick, Zi Corporation eZiTap, ThumbScript

Slika: Predviđanje riječi

5.2. Dvije ruke

U ovoj kategoriji su mobilni uređaji za čiju su upotrebu potrebne obje ruke. Može biti situacija kada jedna ruka pridržava uređaj, a s drugom se upravlja ili obje ruke pridržavaju uređaj i istovremeno koriste za upravljanje ili unos. Naravno da postoji situacija kada npr. postavimo PDA na stol i onda koristimo jednu ruku za upravljanje, ali stol se smatra pomagalom odnosno "dodatnom rukom".

5.2.1. Virtualne tipkovnice

Virtualne tipkovnice su prikazane na ekranu osjetljivom na dodir (eng. touch screen) pri ćemu korisnik upotrebljava olovku za odabir slova i znakova sa tipkovnice. Mnogi mobilni uređaji imaju virtualnu tipkovnicu kao alternativu tehnologije za prepoznavanje pisanja. Pokazalo se da nema potrebe za odstupanjem od QWERTY izgleda tipkovnice, ako postoji dovoljno mjesta za sve znakove, zbog navike korisnika koji većinom rade na standardnim QWERTY tipkovnicama. Razlog je taj što postoji određeno vrijeme učenja i prilagodbe na drugačiji izgled tipkovnice.

Slika: Virtualna QWERTY tipkovnica

WordLogic. Na ekranu se prikazuje standardna QWERTY tipkovnica. Kada korisnik izabire slova, sljedeća najvjerojatnija slova se osvjetle i pored toga se prikažu predviđene riječi. Korisnik lako može sam dodavati nove riječi u riječnik ili software može skenirati tekst te pronaći najčešće upotrebljavane riječi i spremiti ih u riječnik.

Quickwriting. Koristi okrugli izgled tipkovnice sa slovima ili brojevima podijeljenima u osam dijelovima i dvije zone. Lokacija znaka unutar svojeg dijela kruga određuje sekundarni dio kruga tog znaka. Korisnik pomiče olovku od centra prema primarnom dijelu znaka, onda kroz sekundarni dio znaka i završava opet u centru. Kako se ne mora podizati olovka sa ekrana pisanje može postati jako brzo, ali je i učenje pisanja na ovakvoj tipkovnici dugo. ( Java demo)

Slika: Tipkovnica za brzi unos

Exidias Message-Ease.

Message-Ease koristi sustav tipki i kliznika za pisanje znakova sa kompaktne virtualne tipkovnice. Tipkovnica je potpuna i sadrži sva slova, brojeve i dodatne funkcijske tipke. Također, korisnik ima slobodu programiranja tipkovnice za brže pisanje riječi koje se ne nalaze u riječniku.

Slika: Message-Ease tipkovnica

Fitaly. Dizajnirana je da se koristi jednom rukom i da minimizira putovanje ruke i prstiju. Postoje dvije tipke razmaka jer je to jedan od najčešće upotrebljavanih znakova. Tipke su postavljene tako da je najvjerojatnija sljedeća tipka susjedna zadnje utipkanoj. Kada se to ukombinira sa predviđanjem teksta unos se još više ubrzava.

Slika: Fitaly tipkovnica

5.2.2. Prepoznavanje rukopisa

Graffiti. Standardni program prepoznavanja rukopisa u Palm PDA-ima. Zahtjeva od korisnika da nauči poseban set znakova za pisanje. Pisanje nije naročito brzo.

SimpliWrite. Za razliku od Graffiti ne zahtjeva od korisnika učenje posebnog načina pisanja znakova. Korisnik može odmah započeti pisati. Uz to, pruža i definiranje posebnih znakova od strane korisnika.

VPen. VPen je olovka koja ima laser. Ponaša se istovremeno kao miš i olovka za pisanje. Prepoznavanje rukopisa je ugrađeno u samu olovku. Olovka se može koristiti na bilo kojoj podlozi, čak i na dlanu korisnika.

5.2.3. Hardware

Thumboards. Postoje uređaji koji imaju ugrađene male tipkovnice koje su obično smještene ispod ekrana. Najčešće su to PDA. Široke su oko 5 do 7 centimetara i uglavnom se mogu koristiti sa oba palca, a upravo zbog istog razloga, pisanje na njima može biti jako brzo.

Frogpad. Kao mnoge virtualne tipkovnice Frogpad se ne pridržava standardnog QWERTY dizajna. Najčešće upotrebljavana slova mogu se "dobiti" samo jednim pritiskom na tipku, dok je za ostala slova potrebno više puta uzastopno pritisnuti tipku. Oko 86% vremena korisnik treba pritisnuti samo jednu tipku (engleski riječnik).

Slika: Frogpad tipkovnica

5.3. Dvije ruke i podloga

Standardna QWERTY tipkovnica ne zahtjeva samo obje ruke, već i čvrstu podlogu, a uz to je poželjno imati i mjesto za sjesti. U ovoj kategoriji je unos teksta više pogodniji za unošenje bilješki i kraćih tekstova, nego li za brzo dopisivanje. Ovakve tipkovnice ne mogu biti i nisu jedini način za unos teksta na mobilnim uređajima, pa se zato i prodaju odvojeno.

Preklopive tipkovnice. Postoji nekoliko dostupnih modela koji se mogu preklopiti na veličinu prosječnog PDA. Ne postoji univerzalni priključak za PDA, pa svaka nova tipkovnica mora biti prilagođena za određeni PDA. U novije vrijeme postoje i bežična rješenja. Neke su napravljene tako da se lagano mogu koristiti i u krilu korisnika.

Slika: Preklopiva tipkovnica

ElekTex tipkovnica. Ova tipkovinca može se savijati, oprati i može osjetiti gdje i koliko jako ju je korisnik pritisnuo. Kada je ispravno dimenzionirana, može se koristiti i kao torbica za PDA. Ovakvu vrstu tipkovnice poželjno je koristiti na čvrstoj podlozi.

Slika: ElexTek tipkovnica

VKB virtualna tipkovnica ili VKey. Ovaj uređaj projicira tipkovnicu pomoću lasera i detektira koje linije su prekinute odnosno koja tipka je "pritisnuta". Tehnički, ona radi, ali postoji nekoliko problema. Nema osjećaja pritiskanja. Uređaj mora stajati vertikalno. Podloga na kojoj se projicira mora biti ravna. Različita velićina tipki pri različitoj odaljenosti od podloge.

Slika: Virtualna (laserska) tipkovnica

Senseboard virtualna tipkovnica. Slična tehnologija kao i laserska tipkovnica pri kojoj korisnik tipka "po zraku". Povezi oko ruke korisnika sadrže senzore koji detektiraju pomicanje prstiju prema onome što je korisnik htio otipkati. Ovdje, također postoje određeni problemi. Teško se postiže preciznost. Također nema osječaja pritiskanja. A možda najveća nelagoda pri korištenju je nemogućnost da korisnik vidi tipkovnicu.

Slika: Tipkovnica sa senzorom kretanja prstiju

6. Zaključak

Tipkovnice na mobilnim uređajima su, kao što smo vidjeli, vrlo različitih oblika, dimenzija i ergonomskih rješenja. U svim slučajevima najvažnije i najveće ograničenje pri izradi jesu dimenzije pojedinog mobilnog uređaja.

Kod prijenosnih računala je težnja da one budu što sličnije onima na stolnim računalima. Pod tim se podrazumjeva da su što veće i da im je raspored tipki te njihov međusobni razmak dovoljno velik za ugodan rad. Kako se prijenosna računala povečavaju, ponajviše zbog povečanja ekrana na njima, tipkovnice imaju sve više mjesta tako da one postaju sve bolje i bolje.

Dok je kod prijenosnih računala potreba za što većom tipkovnicom, kod mobilnih telefona upravo je obrnut slučaj. Proizvode se sve manji i manji mobilni telefoni što za posljedicu ima i vrlo male tipkovnice. Tu je potrebna velika pažnja pri njihovoj izradi da se ne bi narušila funkcijonalnost i otežao način njihova korištenja.

Za PDA se situacija neće promijeniti, jer su oni prvenstveno namjenjeni za nezahtjevne programe kojima se upravlja preko sučelja sa ikonama i pretpostavka je da se oni neće koristiti kao uređaji za pisanje teksta i sličnih radnji. A, ako baš postoji potreba za većim pisanjem, na raspolaganju je široka paleta različitih tipova tipkovnica.

Dakle, tipkovnica za pojedini mobilni uređaj mora odgovarati načinu uporabe istog i dakako sadržavati sve potrebne funkcije za što intuitivniji i ugodniji rad. Dimenzije moraju biti odgovarajaće tako da ne se bi pritiskalo nekoliko tipki odjednom, a s druge strane da se ne povečavaju dimenzije samog mobilnog uređaja.

7. Literatura

• PC Guide: http://www.pcguide.com/index.htm
• Phone Key Pads: http://www.dialabc.com/motion/keypads.html
• Guidelines On Mobile Phones: http://www.stakes.fi/cost219/cosb235.htm
• Guidelines for the Design of Accessible Information and Communication Technology Systems: http://www.tiresias.org/guidelines/index.htm
• Design of Wearable Input Devices: http://tim.griffins.ca/writings/w_body.html
• Advanced Input Systems: http://www.advanced-input.com/e_bulletinNB1.html
• PDA Stret: http://www.pdastreet.com/